Victoria government logo

Ko e ‘uhinga ‘oku fiemaʻu ai ke ngaungaue ange ʻa e fānaú (Why kids need to get their move on) - Fakatonga (Tongan)

Ke fakatupulekina ‘a e ngaahi angamaʻu ʻoku moʻuileleí, ‘oku fiemaʻu ke ngaungaue ange ‘a e fānaú mo e toʻutupú. Lau fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ‘oku totonu ke fakahoko ‘e he fānaú mo e toʻutupú ‘i he ‘aho takitaha, mo e lelei té ne ‘omí.

Ko e ‘uhinga ‘oku fiemaʻu ai ke ngaungaue ange ʻa e fānaú

‘Oku fokotuʻu atu ke fakahoko ʻe he fānau taʻu 5-12 mo e toʻutupu ‘i he taʻu 13-17 ha fakamālohisino miniti ‘e 60 ‘i he ‘aho kotoa pē. Ke tokoni ki hono fakafaingofua ení, ‘okú mau fokotuʻu atu ke vahevahe ʻeni ki he miniti ‘e 15, tuʻo 4 ‘i he ‘aho.

Ko e fakamālohisinó ko ha ngāue ‘okú ne ueʻi ho sinó ke ngaungaue, fakatupu koe ke vave hoʻo mānavá mo hiki ‘a e tā ho mafú. ‘Oku fakatupu ‘e he fakamālohisinó ke fiefia pea mo moʻui lelei ʻa e fānaú, mo tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulekina ‘a e ngaahi angamaʻu ʻoku moʻuilelei.

Ko e ngaungaue ‘i he ‘aho kotoa pē ‘oku ‘i ai hono ngaahi lelei, ‘o kau ai ‘a e:

  • lelei ange ʻa e moʻui lelei fakalukufuá
  • lahi ange ʻa e iví
  • siʻisiʻi ‘a e faingamālie ke mahamahakí, mahaki’ia mo tupu ‘a e sino ʻa ia ‘oku ‘ikai moʻuilelei
  • lelei ‘a e toto, ngako ʻi he sino pea mo e lēvolo ‘o e suká
  • fiefia fakataha mo e ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí
  • siʻisiʻiange ‘a e ngaahi ‘ulungāanga ‘ikai ke fie feohi fakasosialé
  • lahiange ‘a e potoʻi fengāueʻakí mo e ngāue fakatimí
  • leleiange hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo koé mo hoʻo lotomaʻú
  • holoki hoʻo loto hohaʻá mo e loto moʻuá
  • lelei ange ʻa e tuku taha hoʻo tokangá
  • tupu mo fakalakalaka ʻi ha founga ʻoku moʻui lelei
  • mālohi ‘a e ngaahi uouá mo e ngaahi huí
  • lelei ange hoʻo tuʻunga moʻui leleí, māfihungá mo e ngaué

Miniti ‘e 15, tuʻo 4 ʻi he ‘aho

‘Oku mau fokotuʻu atu ke fakahoko ‘a e fakamālohisinó ʻo tu’o fā ʻi he ‘aho ‘i he miniti ‘e 15.

Ko e ngaahi fakamālohisino ko ʻení ‘e lava ke kau ai ‘a e ngaahi meʻa ʻo hangē ko e:

  • luelue pe heka ki he akó pe takatakai ‘i ho ngaahi kaungāʻapí
  • fakaluelueʻi ‘a e kulií
  • ‘alu ki he paaká mo e ngaahi kaungāmeʻá
  • ‘akapulu
  • sikeiti
  • vaʻinga ‘i he toumui ‘o ‘apí
  • tenisi
  • kakau
  • tauʻolunga
  • lele pe tōtō
  • pasiketipolo
  • kakakaka
  • ʻioka
  • hiki meʻamamafa
  • netipolo

Reviewed 07 December 2022

Education

Was this page helpful?